Autorica: Kristen Fuller, dr. med.
Važnost postavljanja granica
Ovisnost o drogama ili alkoholu ne pogađa samo osobu koja živi s ovisnošću, već i njene bližnje te širu zajednicu koja je okružuje. Osobe koje se bore s ovisnošću često pomjeraju granice ljudi oko sebe, dok njihovi bližnji nerijetko ne uspijevaju da ih postave i održavaju. Granice mogu postati nejasne, mogu biti prekršene ili uopšte ne postojati jer osobe daju prednost drogama i alkoholu u odnosu na vlastite vrijednosti, etička načela, zdrave odnose i samopoštovanje. Kao posljedica toga, mogu narušiti svoj ugled, uništiti odnose, upasti u finansijske ili pravne probleme, izgubiti starateljstvo nad djecom, posao ili dom. Bez obzira na to da li se vaša bliska osoba trenutno bori s poremećajem upotrebe supstanci ili traži pomoć za liječenje ovisnosti, postavljanje jasnih i zdravih granica može zaštititi vaš odnos, vaše vrijednosti, mentalno zdravlje i samopoštovanje. Kada se osoba koju volite suočava s ovisnošću, često je teško znati kome se obratiti. Ipak, vaša podrška može imati presudan značaj.
Šta su granice?
Granice su nevidljive zaštitne barijere koje odražavaju vrijednosti i potrebe koje postavljate oko sebe. One postoje kako bi zaštitile vas i vaše važne odnose s drugim ljudima. Granica nije ultimatum; ona predstavlja odluku koju donosite za sebe o tome šta ste spremni prihvatiti. Kada neko prekrši granicu, možete odlučiti da se udaljite iz te situacije. Granice nisu namijenjene tome da natjeraju druge ljude da rade ono što vi želite, već da zaštite vas i vaše potrebe. Fizičke, emocionalne i unutrašnje moralne granice tri su vrste granica koje se često primjenjuju tokom oporavka od ovisnosti.
Fizičke granice
Fizičke granice obuhvataju vrijednosti i uvjerenja povezana s ličnim prostorom. Na primjer, odluka da ne dozvolite nekome da vas dodiruje ili da vas dodiruje po određenim dijelovima tijela predstavlja fizičku granicu. Ako neko prekrši tu granicu i dodirne vas nakon što ste mu jasno rekli da to ne radi, možete se udaljiti iz prostorije ili napustiti dom. Druge fizičke granice mogu uključivati zabranu unošenja stvari koje mogu biti štetne, poput droga ili alkohola, u vaš dom ili lični prostor. Također možete postaviti granicu da ne želite biti u društvu osobe koja koristi droge ili alkohol.
Emocionalne granice
Emocionalne granice daju prioritet vašim osjećajima i sprječavaju druge da na vas prebacuju ili projiciraju svoje emocije. Možete osjećati stid, krivicu ili odgovornost kada postavljate granice bliskoj osobi, ali važno je prepoznati te osjećaje, prihvatiti ih i razvijati se kroz njih. Ako neko krši vaše emocionalne granice, možete prekinuti razgovor dok ta osoba ne bude sposobna za zreo i smiren razgovor.
Unutrašnje granice
Vaša lična uvjerenja, moralna načela i etika usmjeravaju vaše unutrašnje granice. To može značiti udaljavanje od situacija, ljudi ili mjesta zbog kojih se osjećate neugodno. Postupanje u skladu s vlastitim moralnim načelima može podrazumijevati da više ne podržavate prijatelje koji se bore s ovisnošću na nezdrav način, da više ne lažete ili da ne učestvujete u mislima i postupcima koji su suprotni vašim vrijednostima. Za to ste odgovorni isključivo vi. To može zahtijevati da budete povezaniji sa sobom, da preuzmete odgovornost za vlastite postupke, razvijate empatiju i zahvalnost, često bez ičijeg znanja, zbog čega je ovu vrstu granica, često, najteže održavati. Primjeri zdravih granica u svakodnevnom životu uključuju: Očekivanje da budete tretirani s poštovanjem i dostojanstvom. Reći „ne“ kada nešto nije u skladu s vašim vrijednostima. Jasno izraziti šta očekujete ili želite od druge osobe. Preuzeti odgovornost za vlastite emocije i postupke.
Granice koje možete postaviti prema bliskoj osobi koja ima problem s ovisnošću
Važno je imati na umu da granice nisu postavljene kako bi kontrolisale misli ili ponašanje osobe koja se bori s ovisnošću, već kako bi zaštitile vas. Zdrave granice osiguravaju da ne budete iskorištavani ili zlostavljani tokom perioda kada se osoba nalazi pod snažnim utjecajem svoje ovisnosti. Granice u početku mogu biti neugodne, ali one predstavljaju oblik ličnog rasta. Što ih više budete postavljali i primjenjivali, lakše ćete ostati dosljedni svojim vrijednostima i zaštititi sebe. Neki primjeri zdravih granica su: Ne dozvoljavati drogu ili alkohol u domu. Ne dozvoljavati osobi da koristi supstance ili bude pod njihovim utjecajem u vašem prisustvu. Dosljedno provoditi posljedice koje ste unaprijed odredili. Ne kupovati joj alkohol ili druge supstance. Ne izvlačiti je iz pravnih problema. Ne komunicirati s njom kada je pod utjecajem alkohola ili droga. Ne dozvoljavati da vas okrivljuje ili koristi kao žrtvenog jarca. Ne davati joj novac. Ne puštati je u svoj dom ako se ne osjećate sigurno. Ne održavati komunikaciju ili odnos dok ne potraži pomoć. Ne posuđivati joj automobil.
Kako postaviti granice
Postavljanje zdravih granica proces je koji zahtijeva samopreispitivanje, promišljanje, zauzimanje za sebe, komunikaciju i djelovanje. Razmotrite svoje vrijednosti i prioritete. Prvi korak je da odvojite vrijeme za razmišljanje o svojim prioritetima i vrijednostima. Postavite sebi pitanja: Šta me čini sretnim? Šta mi stvara nelagodu? Šta me pokreće ili uznemirava? Koje situacije želim izbjeći? Koji dio mog dana mi je najvažniji? Nakon toga postavite granice koje su u skladu s vašim odgovorima. Na primjer, ako vam je jutarnja rutina najdraži dio dana, postavite granice koje će osigurati da vas tada niko ne ometa. Ako je vaš dom vaše sigurno mjesto, uspostavite pravila koja će zaštititi tu sigurnost, uključujući odluku o tome ko može, a ko ne može ulaziti u vaš dom.
Jasno i precizno komunicirajte granice.
Kada prepoznate svoje potrebe i ono što vam je važno, postavite jasne granice i otvoreno ih saopštite. Ako vam je neugodno biti u društvu osoba koje su pod utjecajem alkohola ili droga, objasnite to i navedite konkretne razloge. Možda vas je ta osoba više puta javno vrijeđala dok je bila pod utjecajem. Koristite konkretne primjere umjesto neodređenih izjava kako bi poruka bila jasna. Neprihvatljivo ponašanje možete opisati rečenicama poput: „Ne osjećam se ugodno zbog ovoga.“, „Ovo neću tolerisati.“, „Neću dozvoliti da mi se ovako obraćaš.“, „Moram se udaljiti iz ove situacije.“ Granice možete saopštiti odlučno, a istovremeno sa saosjećanjem i razumijevanjem. Također možete navesti konkretna ponašanja koja nećete prihvatati, poput konzumiranja alkohola, laganja, krađe, vožnje pod utjecajem ili traženja novca. Jednako je važno naglasiti koja ponašanja smatrate prihvatljivim i jasno objasniti razliku između prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja. Odredite posljedice. Ako postavljate granice, važno je da ih održavate i reagujete kada budu prekršene. Osobe koje se bore s ovisnošću često pokušavaju pomjeriti granice ili ih potpuno ignorisati, posebno dok još uvijek koriste droge ili alkohol. Jasno definisane posljedice i njihovo provođenje pomažu da osoba preuzme odgovornost za svoje postupke, a istovremeno štite vas. Zapitajte se: Šta će se dogoditi ako vam bliska osoba ukrade novac?, Šta ako se vrati kući pod utjecajem alkohola ili droga?, Šta ako preskoči sastanke podrške ili oporavka?, Šta ako uzme vaš automobil bez dopuštenja?, Šta ako vas verbalno ili fizički napadne?. Posljedice mogu uključivati pozivanje policije, zabranu ulaska u vaš dom, prekid finansijske pomoći, prekid komunikacije ili podnošenje zahtjeva za zabranu prilaska. Koje god mjere bile potrebne da zaštitite sebe, svoj prostor i svoje blagostanje, upravo te mjere trebaju biti provedene kada osoba prekrši vaše granice.
Kako održavati granice
Postavljanje granica i njihovo održavanje su povezani, ali nisu isto. Postavljanje granica uglavnom zavisi od vas, dok njihovo održavanje često uključuje i druge ljude. Najvažniji dio održavanja granica jeste dosljednost. Ako kažete bliskoj osobi da joj nećete otvoriti vrata ako dođe pod utjecajem alkohola ili droga, a ipak to učinite, tada kršite vlastitu granicu. Potrebno je da se osjećate ugodno koristeći riječ „ne“. Nemojte pristajati na ono što vam ne koristi. Ne morate se opravdavati niti izvinjavati; često je sasvim dovoljno reći „ne“ ili „ne, hvala“. Iako to u tom trenutku može biti bolno ili neugodno, dugoročno je najbolje i za vas i za osobu koju volite. Postoji nekoliko načina da ostanete čvrsti tokom ovog procesa. Održavajte kvalitetan sistem podrške. Podrška prijatelja i porodice izuzetno je važna kada postavljate granice prema osobi koja se bori s ovisnošću. Prijatelji vam mogu pružiti podršku kroz razgovor, zajedničko provođenje vremena i pomoć u rješavanju problema. Mogu vam ponuditi savjet ili jednostavno vas saslušati. Također mogu zajedno s vama pohađati grupe podrške poput Al-Anona.
Potražite stručnu pomoć
Ovisnost se često naziva porodičnom bolešću jer pogađa ne samo osobu koja je ovisna već i ljude koji su joj bliski. Ako je neko vama važan suočen s poremećajem nastalim uslijed upotrebe supstanci, vrlo je vjerovatno da i vama treba stručna podrška kako biste se nosili s posljedicama te situacije. Stručnjak za mentalno zdravlje može vam pomoći da se nosite s problemima kao što su koovisnost, omogućavanje ovisničkog ponašanja i zanemarivanje vlastitih potreba. Stručna podrška može vam pomoći da razvijete zdrave načine suočavanja, naučite kako postaviti i održavati granice, razumijete obrasce koovisnosti i prevaziđete traume povezane s ovisnošću bliske osobe.
Udaljite se i zadržite potrebnu distance.
Ponekad je najbolje napraviti pauzu od odnosa s bliskom osobom jer negativni utjecaj koji taj odnos ima na vas počinje ozbiljno narušavati vaše mentalno zdravlje i svakodnevni život. Privremeno ili trajno udaljavanje može biti najbolje rješenje, naročito ako je prisutna koovisnost. Ako osjećate da vaša sreća, vrijednosti i samopoštovanje zavise od te osobe, vjerovatno pokazujete znakove koovisnosti i potrebno je da napravite korak unazad. Važno je da ponovo definišete sebe, vlastitu sreću i svoje ciljeve prije nego što pokušate obnoviti odnos. U tome vam mogu pomoći terapeut ili grupa podrške.
Kako pronaći podršku za blisku osobu koja ima problem s alkoholom ili drogama
Ako sumnjate da se vaša bliska osoba suočava s poremećajem upotrebe supstanci, postoje brojni izvori pomoći koji joj mogu biti dostupni. Možete: Ohrabriti je da razgovara sa svojim porodičnim ljekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje o svojim problemima. Uputiti je na pouzdane internetske izvore informacija i podrške. Organizovati intervenciju ako nije spremna priznati problem. Pružiti joj informacije o bolničkim i ambulantnim programima liječenja. Zajedno istražiti mogućnosti liječenja i dostupne programe oporavka.
Na kraju, iako možete pružati podršku osobi tokom njenog oporavka, ne možete donijeti odluku o liječenju umjesto nje. Ponekad upravo postavljanje i dosljedno održavanje vlastitih granica predstavlja poziv na buđenje koji osobi pomaže da potraži pomoć.