Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je tematsku sjednicu o temi “Zlouporaba droga u postojećem zakonodavnom okviru, prevencija i zdravstvena zaštita“ na kojoj je upozoren rastući trend ovisnosti u koje, uz ovisnost o teškim drogama, spada ovisnost o nikotinu, alkoholu, kocki i internetu, javlja Anadolu Agency (AA).
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora Ines Strenja u svom je izlaganu navela kako je u Hrvatskoj neku ilegalnu drogu barem jednom u životu konzumiralo 2,3 posto ispitanika. Hrvatska je po konzumaciji ilegalnih droga među mladima iznad europskog prosjeka, navodi Linić.
Heroinski ovisnici
Istraživanja pokazuju da 22 posto učenika navodi da je barem jednom u životu probalo drogu, među kojima je najčešći kanabis, a potom su najzastupljeniji amfetamini.
U sustavu liječenja najzastupljeniji su heroinski ovisnici, a kad se tome pribroje osobe koje su ovisne o ostalim skupinama opijata, kao što su metadon, tramadol i fentalin, dobije se 80 posto osoba s problemom liječenje ovisnosti u 2018. godini, kazala je Linić.
Ovisnostima o drogama treba pribrojiti alkohol i pušenje te ponašajne ovisnosti kao što su kockanje, klađenje i prekomjerno korištenje interneta i društvenih mreža. Potpredsjednik saborskog odbora Ivan Čelić istaknuo je kako je hrvatski nacionalni cilj borbe protiv droga dijelom postignut, s obzirom da je smanjen broj heroinskih ovisnika, ali da je postignut i uspjeh na polju integralnog sustava liječenja opijatskih ovisnosti.
Čelić je upozorio na velik uvoz ilegalne marihuane u Hrvatsku i zemlje Europske unije iz Albanije preko hrvatske granice s Crnom Gorom, kao i na relativno blage zatvorske kazne koje hrvatsko pravosuđe nerijetko dodjeljuje velikim dilerima teških droga.
Zoran Zoričić iz Referentnog centra za konzultativnu psihijatriju Ministarstva zdravlja Hrvatske. Specijalist psihijatrije, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti, naglasio je kako su trendovi, kada je riječ o najtežim ovisnostima kao što je heroin, ipak pozitivni još od 2000. godine, kada je bilo oko 1.000 novoregistriranih teških ovisnika. Ta brojka svedena je na 150 do 200 novoprijavljenih ovisnika o teškim drogama koji se prijavljuju u sustav, a na tome se Zoričić zahvalio djelatnostima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske koje radi na smanjenju ponude na tržištu.
“Što je manja ponuda heroina, to je manja i potražnja”, kazao je Zorićić. Naglasio je terapijske učinke liječenja metadonom i buprenorfinom te kako ovisnici spadaju u najzahtjevniju skupinu bolesnika koji su ipak ravnopravni jer terapiju dobivaju, kao i ostali kronični bolesnici, kod liječnika opće prakse.
Nove droge
No, to ima svoje nedostatke, upozorava, a to je prije svega zloupotreba terapije koju je teže kontrolirali kod liječnika opće prakse.
“Pacijent koji se prvi put odluči na liječenje i pokuca na bilo koja vrata centara službe za bolesti ovisnosti isti dan će biti pregledan i ući u tretman. Što je manje heroina, to je ipak veća ponuda kokaina i tzv. novih droga čiji adiktivni potencijal nasreću nije velik kao kod heroina, ali zlouporaba i štetne posljedice su velike. To su sredstva za koje ljudi ne vide da su ovisnici i ne traže pomoć”, kaže Zoričić.
Da bi smanjili potražnju, izazov je, kaže, i na ministarstvu obrazovanja koje kroz edukaciju treba raditi na smanjenje potražnje.
“Najveća šteta za društvo je od nikotina, nakon toga je alkohol, a tek na treće mjesto dolazi heroin. Izazov se najčešće nudi kroz vršnjačke skupine, upravo zato se teško nositi s ovim problemom”, kazao je Zoričić.
Pročelnik Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti PB Vrapče u Zagrebu Anto Bagarić naveo je kako u svijetu svake godine preko 200 milijuna osoba uzima neke ilegalne supstance, a preko 20 milijuna osoba je ovisno o njima. Osobe koje uzimaju drogu i alkohol triput su češće počinitelji kaznenih djela, dijagnozu zloupotrebe droga ima 34 posto ubojica, 29 posto silovatelja i 40 posto ubojica i silovatelja, a preko 50 posto ubijenih osoba je bilo pod utjecajem alkohola ili dr.
“U Hrvatskoj 400.000 ljudi uzima alkohol, drogu, kocka ili je ovisno o internetu, a najmanje je još toliko osoba koje rade zloupotrebu. Od broja od 400.000 u sustav pomoći ulazi njih najviše 10 posto, što je tipično za cijelu zapadnu civilizaciju. Ovisnost se u društvu percipira kao hedonizam, kao sociopatija, kao samodestrukcija ili slabost volje. Ovisnici su osobe koje imaju mentalne, psihičke i emocionalne smetnje koje se drogom alkoholom kockanjem ili internetom nastoje izliječiti. Niz težih i lakših psihičkih poremećaja vezan je uz problem ovisnosti”, upozorava Bagarić.
Do sada je registrirano preko 800 novih psihoaktivnih droga, praktički se registrira svaki tjedan jedna nova. U Hrvatskoj ovisnici o kockama, kojih je 50.000, kaže Bagarić, često čine kaznena djela i potrebno ih je privući u neki terapijski program.
Upozoreno je i na problem oduzimanja vozačkih dozvola osobama koje imaju buprenorfinsku terapiju, zbog čega često gube posao,a time ih se vraća na ulicu, u začarani krug ovisnosti.
Izvor: https://www.bljesak.info