Sa povećanjem broja osoba i regija koje vjeruju da marihuana nije štetna i da je legalizacija odgovor, odlučili smo prenijeti članak sa naučnim činjenicama koji je objavljen od strane organizacije “Smart Approaches to Marijuana- SAM”
- U jednom trenutku u životu i ja sam pušio marihuanu, a sve je bilo dobro, ništa mi se nije desilo – određeni broj mojih poznanika, koji su vrlo uspješni, također – kakva je trenutna situacija, da li bi ipak trebala postojati određena doza zabrinutosti?
Današnja marihuana nije prijašnja „Woodstock trava“. Potentnost psihoaktivnog sastojka u marihuani – THC – šest puta je veća nego u proteklih 30 godina. Također, samo zato što su neki pametni ljudi radili neke glupave stvari, to ne znači da se svako izvuče s tim. Zapravo, istraživanja pokazuju da su adolescenti koji puše marihuanu jednom sedmično tokom perioda od 2 godine skoro u 6 puta većem riziku nego oni koji ne puše. U riziku su i od prekidanja školovanja, te je preko tri puta manje vjerovatno da upišu fakultet. U studiji iz 2012 godine, rađenoj na preko 1000 ispitanika, istraživači su pronašli da je redovna upotreba marihuane u dobi prije 18 godina, rezultirala sa 6-8 manje IQ bodova u dobi od 38 godina, u suprotnosti sa onima koji nisu koristili marihuanu prije 18 godine. Ovi rezultati su bili isti i za one koji su redovno konzumirali kao tinejdžeri, ali su prestali nakon 18-te. Tako da, tačno, neki ljudi se mogu provući s korištenjem marihuane, ali ne svi.
Istraživanja pokazuju i da je redovna upotreba marihuane povezana sa manjim zadovoljstvom unutar intimnih romantičnih odnosa, na poslu, među porodicom i prijateljima, te sa životom uopće.
- Da li je marihuana štetna i može li se postati ovisan?
Za mozak, ovisnost je ovisnost. Različite ovisnosti imaju različite simptome, ali bilo da se radi o hrani, marihuani ili heroinu – mozak zna da želi više tog osjećaja ugode. Baš kao i sa duhanom ili alkoholom, većina hroničnih korisnika marihuane koji pokušaju da prestanu ‘odjednom’, doživljavaju niz simptoma kao što su iritabilnost, nemir, anksioznost, depresija, nesanica i žudnja. Nauka je dokazala – i sve velike naučne i medicinske organizacije se slažu – da je marihuana štetna za ljudski mozak i da se može postati ovisan, naročito kada se koristi u adolescentskoj dobi (1 od 6 djece koja probaju marihuanu, prema Nacionalnom Institutu za zdravlje, postaće ovisno o drogi).
Također, marihuana možda ne dovodi do direktnog predoziranja, ali također ne dovodi niti duhan. Međutim, ne bi rekli da duhan ne može da nam naškodi, kao što ne bi rekli da ni marihuana ne može. Prijem za hitne slučajeve zbog marihuane sada prelazi one zbog heroina i nastavlja da raste. Veza između sucida i marihuane je jaka, a intoksikacija marihuanom povećava rizik i od automobilskih nesreća, prema najobuhvatnijem osvrtu istraživanja vezano za tu temu.
- Uzrokuje li marihuana rak pluća?
Dokazi vezani za rak pluća i upotrebu marihuane nisu jasni – kao što je bilo i prije 100 godina vezano za pušenje – ali marihuana sadrži 50% više kancerogena nego duhanski dim, te oni koji upotrebljavaju marihuanu navode ozbiljne simptome hroničnog bronhitisa i drugih respiratornih bolesti. Trenutno nema konačnih dokaza koji bi podržali ili opovrgnuli tvrdnju da marihuana uzrokuje rak pluća.
- Kakva je veza marihuane i problema sa mentalnim zdravljem?
U ranim 1980-im naučnici su otkrili direktnu vezu između marihuane i problema sa mentalnim zdravljem. Prema studiji objavljenoj u Britanskom medicinskom žurnalu (British Medical Journal), svakodnevna upotreba među adolescenticama je povezana sa peterostrukim povećanjem rizika od depresije i anksioznosti. Za mlade ljude koji u ranoj dobi počnu sa pušenjem marihuane vjerovatnije je da će imati narušenu sposobnost da doživljavaju uobičajene emotivne reakcije. Također, veza između upotrebe marihuane i mentalnog zdravlja nadilazi anksioznost i depresiju. Konzumenti marihuane imaju šest puta veći rizik od toga da dobiju dijagnozu shizofrenije ili neke druge dijagnoze iz istog spektra.
Znamo također da upotreba marihuane narušava sposobnost efikasnog i sigurnog funkcionisanja na poslu te povećava odsustvo, kašnjenja, nesreće, navode i zahtjeve za kompenzaciju povezane s poslom te utiče i na promet posla.
- Često čujemo komentare kako niko ne ide na liječenje za ovisnost od marihuane. Je li to tačno?
Podaci pokazuju da je više mladih ljudi na tretmanu zbog ovisnosti ili upotrebe marihuane nego što ih je na tretmanu vezano za alkohol ili druge droge. Također, znamo da većina osoba koje koriste marihuanu ne pređu na druge droge; ali 99% osoba koje su ovisne o nekim drugim drogama, počele su sa marihuanom i alkoholom. Tako da, zapravo, marihuana čini i ovisnost o drugim drogama vjerovatnijom.
- Šta je sa onima koji kažu da je marihuana lijek?
Marihuana može sadržavati ljekovite komponente, kao što sadrži opium. Ali ne pušimo opium da bi dobili efekte morfija. Slično kao što ne trebamo pušiti marihuanu da bi dobili potencijalne ljekovite benefite. Istraživanja također pokazuju da jako mali broj onih koji traže preporuku za medicinsku marihuanu ima rak, HIV/AIDS, glaukom ili multiplu sklerozu; a u većini država koje dozvoljavaju upotrebu medicinske marihuane, manje od 2-3% korisnika prijavljuje da ima ove ili druge bolesti koje ugrožavaju život.
- U nekim državama, legalizirana je medicinska upotreba marihuane. Da li je to povećalo upotrebu marihuane u općoj populaciji?
Studije nemaju jedinstven stav vezano za ovo, ali se čini da ako država ima medicinske dispanzere (prodavnice) i dozvoljava kućni uzgoj, onda su potencija marihuane te konzumiranje i problemi među omladinom veći nego u zemljama gdje nema takvih programa, prema istraživanju RAND istraživača. Ovo potvrđuje istraživanje iz 2012. godine od pet epidemioloških istraživača sa Columbija Univerziteta. Koristeći rezultate nekoliko velikih nacionalnih upitnika, zaključili su da su: „stanovnici država sa zakonima vezanim za upotrebu marihuane, imali veću šansu za korištenje marihuane te njenu zloupotrebu / ovisnost, od stanovnika država bez takvih zakona.“
- Alkohol je legalan, zašto ne bi bila i marihuana?
Trenutno legalne droge – alkohol i duhan – pružaju dobar primjer, obzirom da ih i mladi i odrasli koriste češće nego ilegalne droge. Prema nedavnim istraživanjima, 52% Amerikanaca upotrebljava alkohol, duhan 27%, a marihuanu upotrebljava samo 8% Amerikanaca.
Osim toga, suština legalizacije nije samo u tome da se neko može „napušiti“. Legalizirajući marihuanu, Sjedinjene Države bi uspostavljale novu, profitnu industriju – ne drugačiju od „Big Tobacco“. Privatne poslovne grupe i finansijeri već su prikupili milione start-up dolara za promovisanje biznisa koji će prodavati marihuanu i proizvode vezane za marihuanu. Hrana i bombone koje sadrže kanabis već se prodaju djeci i već su odgovorne za rastući broj posjeta hitnoj pomoći vezano za marihuanu. Hrana sa imenima „Ring Pots“ i „Pot Tarts“ je inspirisana dječijim slatkišima i proizvodima kao što su „Ring Pops“ i „Pop Tarts“. Štaviše, velika indrustrija isparivača (vaporisation industry) se sada pojavljuje i usmjerena je na mlade, omogućavajući mladim ljudima i maloljetnicima da jednostavnije koriste marihuanu na javnim mjestima, bez da ih otkriju.
- Da li se legalizacijom prekida „Rat sa drogama“ i šta to znači za crno tržište?
Legalizacija je vezana za jednu stvar: da bi se mali broj poslovnih ljudi obogatio. Da je riječ o prekidanju ‘rata sa drogama’, nedavne izmjene zakona bile bi ograničene na dekriminalizaciju. Umjesto toga, veliki broj poslovnih interesa se uključuje u legalnu trgovinu marihuane u Coloradu i drugdje. Osnovane su privatne kompanije sa kapitalom i organizacije kako bi privukle investitore i promovisale proizvode sa marihuanom (hranu, ulja i dr. proizvode). Također, znamo da oni targetiraju osobe koje žive u siromaštvu i koje su isključene iz društva i odlučivanja. Možemo očekivati da industrija marihuane uradi isto kako bi se povećao profit.
Što se tiče crnog tržišta, kriminalnim preduzećima marihuana nije glavni izvor profita. Osim toga, uz oporezovanu legalnu marihuanu dostupnu samo odraslima, crno tržište će nastaviti da se razvija. Crno tržište i dileri ilegalnih droga će nastaviti da funkcionišu – čak cvjetaju – pod legalizacijom, jer ljudi traže jeftiniju, marihuanu bez poreza.
- Je li legalizacija neizbježna?
Povećanje u podršci legalizaciji ogleda se u desetinama miliona dolara koje su uložene u legalizacijski pokret tokom posljednjih 30 godina. Legalizacija nije neizbježna i ima dokaza koji pokazuju da je ta podrška u zastoju od 2013. godine.