Opća zdravstvena i ekonomska kriza pogodila je svakodnevnicu većine ljudi poput meteora i uništila mnoge živote. Gubitak poslova i prisilna karantena uzeli su danak na mnogim ljudima, a Zagrepčane je još posebno pogodio i razoran potres. Stoga ne čude podaci da su mnogi počeli pojačano uzimati sredstva za smirenje, a za mlade je to na žalost značilo i porast ovisnosti o ilegalnim stimulansima.
Njega je po povratku s godišnjeg odmora dočekao povećani broj osoba koje traže prvi psihijatrijski pregled radi zlouporabe ilegalnih droga. Većina njegovih pacijenata mlađe je životne dobi, a otkrio je i da se na jesen očekuje i veći priljev broja pacijenata.
Psihijatri su posebno zabilježili porast potrošnje tri vrste poroka, to su alkohol, marihuana i sedativi. Ovaj porast pripisuju preporukama da se ostane kod kuće, a posebno su bili pogođeni studenti i ljudi koji nisu hodali na posao, to jest naglo su ostali odcijepljeni od svojih socijalnih kontakata.
“Socijalna izolacija zasigurno povećava učestalost konzumacije određenih supstanci. Logično je bilo da će stimulansi morati pričekati jedno vrijeme s konzumacijom, jer je njihova uporaba uobičajena na druženjima, partyjima i slično. S ublažavanjem mjera, osobito u ljetnom vremenskom razdoblju, došlo je i do ponovnog porasta konzumacije speeda, ecstasyja i kokaina”, kaže Ćelić.
“To neminovno sa sobom povlači i veću vjerojatnost od posezanja za nekim psihoaktivnim tvarima što govori u prilog nužnosti osiguravanja adekvatne zaštite mentalnog zdravlja i u ovako izazovnim vremenima. Ljude je važno educirati o štetnosti uzimanja psihoaktivnih tvari i potencijalnim opasnostima koje mogu voditi prema razvoju ovisnosti. Ponekad mi se čini da je briga o tjelesnom zdravlju toliko dominantna da se zanemari čovjekova psihološka dimenzija. A Svjetska zdravstvena organizacija kaže: Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja”, ističe psihijatar.
Unatoč ‘novom normalnom’ u sustavu zdravstvene skrbi, Ćelić kaže da je uspješnost liječenja i dalje ista. Iako su recidivi često sastavi dio borbe s ovisnošću, u pandemijskoj situaciji nije primjećen značajan porast ljudi koji se vraćaju ovisnostima.
“Prilagodba na ‘novo normalno’ u Klinici za psihijatriju Vrapče značila je da je osim uobičajenih oblika bolničkog liječenja koje je, s obzirom na epidemiološke mjere, bilo reducirano uvedena izvanbolnička telepsihijatrijska skrb za osobe sa psihičkim poteškoćama, uključivo i ovisnike. Pružanje adekvatne stručne pomoći osigurava uspješno liječenje. Naša bolnica je od samog početka epidemije COVID-19 omogućavala kontinuiranu zdravstvenu skrb za ovisnike, čime je prevenirano značajnije pogoršanje u epidemiološkom smislu”, zaključuje psihijatar.
Preuzeto sa: https://www.zagreb.info/