Ovaj članak je prvi od serijala iz dva dijela koji se odnosi na opijatsku krizu koja je zahvatila naciju.
„Ono što imamo u okrugu Cleveland (Oklahoma) je 135 propisanih opijata za svaku odraslu osobu“, rekao je državni tužilac Brad Beckworth sudiji. „Te opijate ne obezbjeđuju narko karteli. Obezbjeđuje ih jedan jedini kartel: farmaceutska industrija. A glavni ‘narko boss’ je korporacija Johnson & Johnson.
Ovako je Beckworth opisao jednog od najvećih globalnih proizvođača lijekova u sudnici u Oklahomi, gdje je kompanija optužena za podsticanje nacionalne krize vezane za opijatsku ovisnost.
Od 1996. godine, predoziranje opijatima uzrokovalo je preko 200 000 smrtnih slučajeva. Radi se o lijekovima koji spadaju u kategoriju lijekova protiv bolova koji su derivati opijuma, od kojeg se također proizvodi morfij, heroin i kodein. Fentanil, koji je najrasprostranjeniji lijek protiv bolova i jedan od Johnson & Johnson proizvoda koji je pod istragom na suđenju, je sintetički opijat.
Zaslijepljeni pohlepom, Johnson & Johnson – i desetine drugih proizvođača, distributera, apoteka, i doktora – ‘okrenuli su glave’ od opijatske krize koja je preplavila zemlju. U međuvremenu, Agencija za suzbijanje droga (Drug Enforcement Agency – DEA) pratila je širenje opijata ali nije puno napravila da ga zaustavi.
U jeku ove krize, porodice oplakuju gubitak voljenih osoba, milioni su ovisni, lokalne zajednice su uništene, uključujući neke dijelove zemlje koji su najjače pogođeni siromaštvom, a javne bolnice i zdravstvene ustanove su pretrpane.
U ruralnom gradu Norton, Va., stopa smrtnosti je 18 puta veća u odnosu na nacionalni prosjek. „Naši zatvori su pretrpani, veliki procenat djece sada moraju odgajati njihove bake i dede, a naš sudski sistem i hitne službe su pod velikim pritiskom“, rekao je gradonačelnik Joseph Fawbush.
Dok vladine službe na svakom nivou plaćaju cijenu zdravstvene i socijalne krize, farmaceutske kompanije pokušavaju da premjeste krivicu na meksičke narko bosove, pretjerano revnosne doktore, pa i same žrtve.
Korijeni trenutne krize
Preko 2 000 državnih, gradskih, okružnih i plemenskih uprava istupile su sa ‘istorijskom’ kolektivnom tužbom protiv nekih od najvećih farmaceutskih proizvođača, distributera, lanaca apoteka i doktora. Ovo suđenje je zakazano za oktobar u Cleveland-u.
Ove tužbe, pod RICO (Racketeer Influenced and Corrupt Organizations) statutom dizajniranim da se procesuira organizirani kriminal, tvrde da su proizvođači lijekova znali da opijati mogu izazvati ovisnost i da su neučinkoviti, uprkos njihovim suprotnim tvrdnjama, te da su kreirali javnu zdravstvenu krizu.
Washington Post i Charleston Gazette su prošle godine pokrenuli tužbu kako bi interni dokumenti kompanija postali dostupni javnosti, uz bazu podataka DEA koja je pratila prodaju opijata. Uprkos žestokom protivljenju kompanija i DEA, američki apelacioni sud je pristao da se ti dokumenti objave. Otpečaćeni dokumeni uključuju inkriminirajuće podatke i emailove.
Podaci DEA pokazuju da je otprilike 76 biliona tableta opijata preplavilo zemlju između 2006-2012 godine. Šest velikih kompanija distribuiralo je 75% tih tableta, uključujući Walmart, CVS i Walgreens, a samo tri kompanije proizvode 88% opijata.
Opsednuti profitom, proizvođači lijekova su namjerno ignorisali sumnjive velike narudžbe apoteka, koje su imale ulogu „uličnog dostavljača droge“. Proizvođači su samo odobravali te narudžbe. Stotine miliona tableta je našlo svoj put ka crnom tržištu, dok se broj smrtnih slučajeva zbog predoziranja višestruko povećao.
Jedan agent prodaje je opisao svoj posao kao „šalji, šalji, šalji.“
Na početku, Florida je postala ogroman izvor za distribuciju opijata na crnom tržištu. Zbog nedovoljnih državnih propisa, „walk-in“ klinike koje primaju samo gotovinu su otvarane širom zemlje tokom kasnih 1990-ih godina. Doktori su propisivali tablete bez postavljanja dijagnoze.
Ove „fabrike tableta“ privukle su hiljade iz država kao što su West Virginia, Ohio i Kentucky. Natovareni tabletama, dostavljači su se vraćali kućama i prodavali ih.
Brojevi otkrivaju „jasnu groznu, kriminalnu distribuciju koja je vidljivo doprinijela- ako nije i uzrokovala- krizu u našoj zemlji koja se suočava sa poremećajima uzrokovanim upotrebom opijata,“ rekla je grupa Shatterproof koja se bori protiv droge. „Nažalost, ne možemo promijeniti prošlost. Možemo se samo fokusirati na milione amerikanaca (koji su ovisni) i njihove porodice, te kreirati strategije i akcije koje će prevenirati ovo za generacije koje dolaze.“
Mnoga druga suđenja i saslušanja su otkrila slične obrasce. U tužbi protiv Johnson & Johnson u Oklahomi, državni tužilac Mike Hunter je rekao „Ono što je zaista neviđeno je ponašanje optuženih koji su se upustili u lukavu, ciničnu šemu obmane da bi stvorili potrebu za opijatima.“
Inače, Johnson & Johnson su već platili hiljade miliona dolara u nagodbama za korištenje talka (mineral gline) zagađenog azbestom u dječijem puderu, iako su znali za njegovo kancerogeno djelovanje. Desetine hiljada žena je preminulo zbog raka jajnika uzrokovanog talkom.
Istorija epidemije
Drugi objavljeni dokumenti iz suđenja u Ohaju dali su odvratnu sliku toga kako su korporacijski odbori, potaknuti pohlepom, osmislili opijatsku epidemiju. Proizvođači, distributeri, apoteke i korumpirani doktori, svi su „balili“ nad njihovim dijelom godišnjeg prometa od 8 biliona dolara.
Izum OxyContina od strane kompanije Purdue Pharma 1996. godine postavio je temelje za epidemiju. Sve do tada, opijati su bili korišteni za upravljanje ozbiljnom boli tokom operacije ili za osobe koje boluju od raka. OxyContin, nazvan „heroin bogatog čovjeka,“ sadrži oksikodon, derivat opijuma, kao što su i heroin, morfij i kodein.
Purdue Pharma je odmah vidjela potencijal za ogroman profit. Da bi kreirali veliko tržište, Purdue i druge farmaceutske kompanije su lansirale ogromnu kampanju za odnose s javnošću da bi izmijenili kulturu tretiranja bolova i obmanjujuće rebrendirali opijate. Ušli su u partnerstvo sa bolnicama i univerzitetima, finansirali su ljekare i medicinska istraživanja kako bi uticali na regulatorna tijela da lijek proglase niskim za rizik od ovisnosti i efikasnijim u liječenju bolova.
Propisivanje OxyContin-a je poraslo 10 puta između 1997. i 2002. a smrtni slučajevi povezani sa ovisnošću i predoziranjem rapidno su se povećavali. Dvije godine od pojavljivanja, OxyContin je predstavljao 80% profita kompanije Purdue Pharma.
2004 godine, FDA je odobrila generičke verzije OxyContina. Te iste godine, FDA je optužila Purdue za kriminalno obmanjivanje javnosti vezano za opasnosti od ovisnosti od OxyContina i sud je poništio njihov patent. Svjetske farmaceutske kompanije su započele agresivnu borbu za dio tržišta sa svojim generičkim brendovima oksikodona i drugog opijata, hidrokodona. Ovim se “brana” za zaustavljanje širenja opijata širom otvorila.
Kompanija Purdue je znala za opasnost ovisnosti od OxyContina prije nego ga je počela proizvoditi. Izjasnili su se krivima za provođenje lažne marketinške kampanje da bi to prikrili i platili su 635 miliona odštete 2007. godine. Ali ‘zlatna groznica’ je već zavladala.
Tokom cijelog procesa, DEA je dala saglasnost za povećanje proizvodnje. Prema Senatoru Richard-u Durbin-u, D-Ill., „Između 1993. i 2015., DEA je dopustila da se proizvodnja oksikodona poveća 39 puta, hidrokodona 12 puta, hidromorfina 23 puta i fentanila 25 puta.“
Čak i dok je kriza rasla tokom 2012. godine, proizvođači su otpremali sve više tableta sa jačim dozama. U saslušanjima prije suđenja koja se se odvijala u Ohiu, među otpečaćenim dokumentima za koje su se farmaceutske kompanije i FDA borile da ostanu skriveni, nalaze se privatni mailovi u kojima zbijaju šale o prilivu novca od isporuka opijata.
„Samo šalji!“, izjavio je prodavač. „Lete odavde! Kao da su ljudi ovisni o ovome ili tako nešto. Oh, pa čekaj, i jesu ovisni …“
Podaci pokazuju jasan obrazac neobjašnjenih i ogromnih količina oksikodona kojim se trguje u nekoliko apoteka. U 2008. godini, FDA je pokušala da izvrši pritisak na generičke proizvođače da smanje proizvodnju kao odgovor na jasne dokaze o epidemiji. Kompanije su odbile da se odreknu lake zarade.
„Nedostatak identificiranja sumnjivih narudžbi bio je njihov biznis model: Okrenuli su glavu i nazvali sebe običnim „snabdjevačima“ bez preuzimanja odgovornosti za to čime su snabdjevali i koga,“ prema navodima tužioca u slučaju Ohio.
Proizvođači su podmićivali doktore
Da bi proširili prodaju, farmaceutske kompanije su podmićivale doktore da povećaju broj izdatih recepata. To su uradili tako što su plaćali doktorima za obroke, naknade za govornike, konsultacije, honorare. Što su više ovi doktori izdavali recepata, to su im više farmaceutske kompanije plaćale.
Prema jednoj studiji sa Harvarda, „U 2014. i 2015, proizvođači opijata su platili stotinama doktora širom zemlje šestocifrene sume za govorništvo, konsultacije i druge usluge. Hiljade drugih doktora je bilo plaćeno preko 25 000 dolara tokom tog perioda.“
U Californiji, 3% doktora su snadbijevali 62% tableta.
U maju, John Kapoor, Izvršni direktor Insys Therapeutics, proglašen je krivim za reketiranje u nacionalnoj šemi podmićivanja doktora kako bi propisivali njihov opijatski proizvod, Subsys. Doktori su identificirani iz prethodnih obrazaca liberalnog propisivanja opijata iako ih pacijenti nisu trebali. Onda su lagali osiguravajućim kompanijama kako bi pokrili troškove.
Treći val opijatske epidemije
Masovna ovisnost izazvana od strane farmaceutskih kompanija i distributera je osnova za alarmantnu novu krizu predoziranja fentanilom, sintetičkim opijatom. Smrtni slučajevi uzrokovani fentanilom su eksponencijalno porasli i sada predstavljaju većinu smrtnih slučajeva zbog predoziranja.
2018 godine, bilo je 32 000 smrtnih slučajeva zbog fentanila i 12 000 smrtnih slučajeva zbog lijekova na recept. Najviša stopa smrtnosti je među afroamerikancima i latinoamerikancima muškog pola.
Kriza vezana za fentanil sada se zove treći val krize vezane za ovisnost. Milioni su postali ovisni o opijatima kao što je OxyContin. Kad su postali ovisni, okrenuli su se heroinu, jeftinijem opijatu da bi zadovoljili svoje žudnje. Fentanil je dosta jeftiniji i jednostavniji za proizvodnju čak i od heroina a ima veoma jak efekat.
Amfetamini, ‘ulični heroin’ i kokain se miješaju sa fentanilom kako bi se povećao profit. Međutim, fentanil je 100 puta potentniji od morfija i 50 puta potentniji od heroina, što izlaže one koji ga koriste ogromnoj opasnosti od predoziranja. Može zaustaviti disanje za manje od jedne minute.
DEA je iznijela optužbu da se nedozvoljeni fentanil proizvodi u Kini i Meksiku, gdje je kriza vezana za fentanil i počela, i da je uvezen u SAD kroz postojeći lanac snadbijevanja organiziranog kriminala. U maju, kineska vlada je pristala da zabrani proizvodnju svih oblika fentanila. Ali 80% globalne potražnje za opijatima dolazi iz SAD. Bez adresiranja krize vezane za ovisnost potaknute od strane farmaceutskih kompanija, proizvodnja fentanila će se brzo prebaciti u drugu zemlju i kriza će se nastaviti.