Konzumacija droga u bilo kojoj dobi ima posljedice. Brojne studije često navode negativne učinke alkohola i marihuane. Ono što je manje poznato jest kako obrasci konzumacije alkohola ili marihuane u jednoj životnoj fazi mogu utjecati na sljedeću generaciju, čak i dugo nakon što je pojedinac prestane konzumirati.
Istraživanje provedeno na Univerzitetu u Washingtonu pokazuje kako prijašnja ili sadašnja roditeljska konzumacija marihuane, može uticati na konzumaciju droga od strane njihove djece. „Uistinu važno saznanje jest da je podatak o roditeljskoj konzumaciji marihuane važan rizični faktor za djecu“, kaže Marina Epstein, vodeća autorica studije.
Studija, objavljena u časopisu Psychology of Addictive Behaviors, temelji se na prethodnom radu koji je grupirao ispitanike prema tome jesu li, kada i koliko često konzumirali marihuanu, te su ispitivali njezin utjecaj na zdravlje i ponašanje. Studija je pronašla četiri različita obrasca: “nekonzumenti”; „samo u adolescenciji“ (ograničeni samo na to životno razdoblje); “s kasnim početkom” (počevši od kasne tinejdžerske dobi, rane 20-e); i „kronični konzumenti“ (i dalje konzumiraju i to često). Ova se studija temelji na podskupini ispitanika koji su postali roditelji, te su uspoređivani roditeljska konzumacija marihuane u prošlosti s konzumacijom marihuane od strane djece, stavovima prema alkoholu i marihuani, drugim problemima ponašanja i školskim postignućima.
Djeca i tinejdžeri kroničnih konzumenata najčešće su i sami konzumirali alkohol i marihuanu. No, iznenađujuće je ponašanje djece čiji su roditelji konzumirali samo tokom adolescencije. U poređenju s djecom nekonzumenata, djeca roditelja iz skupine „samo u adolescenciji“ više od 2,5 puta češće konzumiraju marihuanu i 1,8 puta češće konzumiraju alkohol. Isto tako, djeca kroničnih konzumenata gotovo 4,5 puta češće konzumiraju marihuanu, a 2,75 puta češće konzumiraju alkohol u odnosu na djecu nekonzumenata.
Djeca iz skupine “s kasnim početkom”, kako se ispostavilo, najrjeđe konzumiraju marihuanu, kao i djeca nekonzumenata. Oni su, međutim, imali lošije ocjene u školi.
“Konzumacija marihuane u adolescenciji povezana je s nizom drugih problema u sadašnjosti i kasnije u odrasloj dobi”, kaže Epstein. “Sada vidimo da se to odražava i na njihovu djecu.”
Kronični konzumenti imali su najgore ishode u pogledu zdravlja i kvalitete života. Loše mentalno zdravlje, lošiji akademski uspjeh, manja financijska stabilnost i veća sklonost kriminalnom i/ili rizičnom ponašanju udruženi su s čestom konzumacijom marihuane u životu.
Izvornik: Epstein M, Bailey JA, Furlong M, Steeger CM, Hill KG. An intergenerational investigation of the associations between parental marijuana use trajectories and child functioning. Psychol Addict Behav. 2019;10.1037/adb0000510.
Preuzeto sa Facebook profila dr. Ivana Ćelića